U knjizi „Okolina Beograda, antropogeografska ispitivanja“ Riste T. Nikolića, s kraja 19. veka, navedeni su mnogi toponimi u okolini Resnika za koje danas ni najstariji Resničani ne znaju. Ovakvo stanje je očekivano s obzirom na to da je sakupljanje građe od strane autora Nikolića, vršeno pre oko 120 godina, odnosno za period od još pedeset ili sto godina ranije. Izvesno je da su se neki od tadašnjih toponima utopili (nestali) u vremenu širenja i nastanka Resnika, te zbog toga niko za njih danas i ne zna. Usled urbanizacije, naseljavanja i drugih promena, novo vreme stvara i nove toponime o kojima će, takođe, biti reči u ovoj Hronici.

Resnički toponimi iz starog perioda u izvornom i integralnom tekstu Riste Nikolića jesu:

Arap-čair, mjesto pod livadom za osam kosa u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Danas se ovaj predeo naziva Arapčine.

Adžijini Brestovi, mjesto između atara sela Pinosave, Rakovice i Resnika, nešto pod njivama, a ostalo pod raznom šumom; ima izvor sa dobrom vodom za piće, a voda s njega ide na Sastavke (one što su između sela Rakovice i Resnika). Vremenom, ovaj predeo je izmenio naziv, te se sada zove Adžinke.

Brana, mjesto pod livadom za osam kosa, između dvije vodenice u ataru sela Resnika na zapadnoj strani.

Brestovi, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani.

Gajić, opštinski zabran na južnoj strani u ataru sela Kneževca, zauzima prostor od trista dana i ima cerovu rodnu šumu, a postoji više Kijeva na bregovitom mjestu.

Govedarska Poljana, mjesto pod njivom za deset dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da su nekad tu čuvana goveda kad nije rađena zemlja.

Goli Breg, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na zapadnoj strani.

Golo Brdo, mjesto u zabranu manastira Rakovice.

Grab, mjesto pod livadom u ataru sela Resnika na zapadnoj strani, za 20 kosa trave. Imalo je tu nekada drvo grab.

Dedini Bunari, dva izvora u ataru sela Resnika na zapadnoj strani.

Delovi, ravno mjesto pod njivama između atara sela Resnika i Pinosave. Kažu da je nekad dijeljena tu zemlja, pa se odonda tako prozvalo.

Drljina Voda, izvor u ataru sela Jajinaca do atara sela Resnika.

Duboka Jaruga, brdovito i dugačko mjesto izmeđ atara sela Resnika i Rušnja, nešto pod njivama, a ostalo pod raznom šumom; ima pomalo vode po srijedi, koja ide iz sela Rušnja, pa utječe u rijeku Topčider kod Resnika. Zato donji kraj Resničani zovu Rušanjski potok.

Duboki Put, brdo u ataru sela Resnika na južnoj strani. Ima neki stari put, kojijem se ide u selo Rušanj.

Đurin Čot, brdašce u ataru sela Resnika na južnoj strani do atara sela Rušnja, malo pod njivom, a ostalo pod šumom.

Ždralova Bara, malo mjesto u ataru sela Resnika u Jelezovcu.

Zabran manastira Rakovice oko crkve za 200 dana oranja pod raznom šumom.

Zelenjak (Zelenjaka), dobar izvor u ataru sela Resnika na sjevernoj strani više manastira Rakovice, utječe u potok koji ide pored istog manastira.

Ive, mjesto pod utrinom za 15 dana oranja u ataru sela Resnika na istočnoj strani do atara sela Rakovice i Pinosave. Tu je zborno mjesto i grudobran belopotočke čete narodne vojske.

Jelezovac (Jelezovca), potok i oko njega njive između atara sela Jajinaca i Resnika.

Jelesijin Brod, mjesto pod njivom za pet dana oranja u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da je tu imao zemlju neki Jelesije.

Ječmište, mjesto pod njivama, a nešto pod opštinskim lugom, u ataru sela Rakovice na južnoj strani, do atara sela Resnika.

Kadijin Potok, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na južnoj strani. Kažu da je nekad sjedio tu nekaki kadija turski. Ima dobar izvor, koji utječe u rijeku Topčider. Kao što su i drugi nazivi potesa iz starog vremena promenili ime, tako je ovde od dve reči Kadijin Potok nastala jedna reč Kadinac.

Kaluđerski Zabran oko manastira Rakovice.

Kamenac, mjesto u ataru sela Resnika na istočnoj strani.

Klen, mjesto pod njivom od deset dana oranja u ataru sela Resnika na istočnoj strani.Kažu da je imalo tu drvo klen.

Klik, najviše brdo između atara sela Resnika i Kneževca, pod sitnom šumom

Ključevi, mjesto pod livadom u ataru sela Resnika na zapadnoj strani, pored rijeke Topčidera, koja se ovđe savila na ključeve.

Košnjičište, mjesto pod njivom za dva dana oranja u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da su tu držane nekad košnice.

Krečane, mjesto pod livadom za deset kosa u ataru sela Resnika na zapadnoj strani u mjestu Straževici. Nekad je tu pečen kreč. Ima izvor koji ne presušuje, a utječe u zemlju blizu onđe, đe i izvire.

Kulače, brdovito mjesto pod oraćom zemljom za šest dana, opštinskijem zabranom za dvesta dana pod cerovom rodnom šumom i izvorom, koji je jak za jedan prst, nikad ne presušuje, dobar za piće, a utječe u potok, koji ide kroz Kijevo.

Ladna Voda, izvor i oko njega ravno mjesto pod njivama između atara sela Pinosave i Resnika; voda jaka i dobra za piće, a utječe u rijeku Topčider.

Ličine, mjesto pod livadom za 20 kosa u ataru sela Resnika na južnoj strani. Kažu da su tu nekad dijeljene livade ličinama.

Lubnjača, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na južnoj strani. Kazuju da su tu pravljene kolibe, pa pokrivane lubom, korom od drveta. Ima izvor, koji nikad ne presušuje, a utječe u rijeku Topčider. Kao što stari zapis kaže, ovaj predeo je dobio naziv po kori od drveta (luba) koja je ranije redovno korišćena za pokrivku objekata. Međutim, najverovatnije, kroz vreme, prenoseći nazive sa kolena na koleno i sa generacije na generaciju, neko je namerno ili slučajno umesto reči luba počeo da koristi reč luga (jer gde postoji kora, mora da postoji i šuma, odnosno lug), tako da se ovaj predeo među današnjom generacijom naziva Lugnjače.

Mandrine, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da je nekad tu bila mandra.

Marijine Pure (Marijinih Pura), mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da je nekaka Marija pravila tu ćumur. U današnje vreme ovaj potes nazivaju i Mandrijine i Mandarine (Mandrine).

Milijina Krčevina, malo mjesto u ataru sela Resnika na zapadnoj strani sa dobrom vodom, izvorom koji nikad ne presušuje, a utječe opet u zemlju đe i izvire.

Miljakovac (Miljakovca), mjesto za 50 dana oranja na sjevernoj strani u ataru sela Kneževca pod livadom; ima izvor, jak za tri prsta, a voda dobra za piće, utječe malo niže u zemlju. Pored vode nalaze se neke cigle i čunkovi stari. Neki Miljak držao je tu zemlju pod zakup u tursko vrijeme.

Mirkova Bara, mjesto pod livadom za tri kose u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Orlovac, strmenito mjesto između atara sela Pinosave i Resnika, nešto pod njivama, a ostalo pod šumom, hrastovom rodnom, ima izvor koji je dobar za piće, a voda malo niže usiše u zemlju.

Padalište, livade u ataru sela Resnika na južnoj strani za 20 kosa. Nekad su tu pada li Cigani.

Pariguz, ravno mjesto u ataru sela Pinosave na istočnoj strani pod dobrim njivama. Imaju ovđe tri izvora, koji su jedan do drugoga, jaki između dva i četiri prsta, nikad ne presušuju, dobri su za piće i postaje od njih potok na kome melje više vodenica. Voda s ovog potoka ide na hladnu vodu i utječe u rijeku Topčidersku, u ataru sela Resnika. Kazuju da su Srbi tu imali zasjedu da dočekuju Turke u vrijeme Karađorđijeve vlade. Jedanput udare Turci iz Biograda da pljačkaju selo, a Srbi ih tu dočekaju i rane po stražnjicama. Turci se vrate u Biograd; kad su onamo pitani šta su dobili, oni pareći stražnjice odgovore da su to dobili. Poslije prozovu tako to mjesto spahije iz Biograda, koji su u selo izlazili. Parlozi, oraća zemlja za 20 dana u ataru sela Resnika na zapadnoj strani. Bili su nekad vinogradi tu, pa su opet počeli da ih sade.

Pašin Bunar, izvor u ataru sela Resnika u Pašinim njivama, nikad ne presušuje, dobar za piće, a ide na manastir Rakovicu, pa utječe u rijeku Topčidersku. Današnje generacije ovaj predeo nazivaju Pašin Izvor.

Pašine Njive, mjesto pod oraćom zemljom u ataru sela Resnika na istočnoj strani. Kažu da je neki paša imao tu zemlju. U sadašnje vreme ovaj potes naziva se Pašinac.

Pešačka Putina, brdo u ataru sela Resnika na sjevernoj strani. Tuda je put kojijem se pješke ide. Plandište, oraća zemlja za 26 dana u ataru sela Resnika na zapadnoj strani. Nekad je tu plandovala stoka. Ima dobar izvor, koji ide kroz Kijevo, pa utječe u rijeku Topčidersku.

Pod-Avalom, mjesto pod oraćom zemljom za 50 dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani pošav prema brdu Avali.

Potočići, pouzvišeno mjesto pod livadom između dva mala potočića u ataru sela Resnika na istočnoj strani; voda ide u rijeku Topčidersku.

Prnjavor, ravno mjesto pod livadama manastira Rakovice ispod crkve pošav prema Topčideru.

Radušnja, potok kome je glava u ataru sela Rušnja na istočnoj strani, teče niza šume i dopire do atara sela Pinosave i Resnika, pa utječe u rijeku Topčider; oko njega su u Rušanjskom ataru njive, u Pinosavskom šuma, a u Resničkom vinogradi.

Rakovički Potok, voda koja se sliva od voda iz sela Rakovice, teče na manastir Rakovicu i poslije utječe u rijeku Topčider. Oko ovog su potoka njive, kojijeh imaju i Resničani u ataru svojeg sela.

Raskrsnice, oraća zemlja za dva dana u ataru sela Resnika na istočnoj strani; oko toga je opštinski zabran sa cerovom šumom. Tu se razdvajaju putovi na četiri strane: jedan ide pod Avalu kragujevačkom putu, drugi u Rušanj, treći u Jajince, a četvrti u manastir Rakovicu.

Resničke Njive, oraća zemlja za 15 dana u ataru sela Rakovice na zapadnoj strani do atara sela Resnika. Resničani okrčili to mjesto, a Rakovičani ga dobili na sudu.

Rušanjski Potok, voda i mjesto pod livadama u ataru sela Resnika do atara sela Rušnja. (Vidi: Duboka Jaruga između atara sela Resnika i Rušnja.)

Sastavci, mjesto između atara sela Rakovice i Resnika, pola pod njivama, a pola pod lugom. Tu se sastaje više voda, pa idu na manastir Rakovicu i utječu u rijeku Topčider.

Sveta Petka, izvor kod manastira Rakovice. (Vidi: Rakovica manastir.)

Sikiljevac (Sikiljevca), mjesto pod njivom, vinogradom i utrinom u ataru sela Resnika na južnoj strani; ima izvor, jak za četiri prsta, dobar za piće, nikad ne presušuje, od kojeg se formira Sekiljevački potok, a utječe u rijeku Topčider.

Sinanov Lug, mjesto pod dobrom livadom za 10-15 kosa na međi između atara sela Resnika i Kneževca (ali na kneževačkoj strani), iza Kijeva, u mjestu Straževica. Kažu da je ovđe poginuo neki Sinan-paša, koji je otimao zemlje od Srba, pa se odonda tako prozvalo.

Sinđin Grob, mjesto u ataru sela Resnika na zapadnoj strani, do mjesta Lubnjača, pod sitnom šumom.

Sovina Rupa, mjesto pod oraćom zemljom za deset dana u ataru sela Resnika na južnoj strani do sela Rušnja. Kažu da su se tu legle nekad tice sove.

Starčeva Voda, mjesto između atara sela Resnika i Rušnja pod njivama; ima izvor, koji je jak za tri prsta, nikad ne presušuje; voda vrlo lijepa za piće. Kažu da je nekakav starac, kome se ne zna ime, gradio ovu vodu, pa se stoga prozvala tako. Pripovedaju još da je ovuda nekad bilo selo.

Stojadinov Bunar, izvor u ataru sela Resnika u mjestu Pariguzu, dobar za piće, nikad ne presušuje, a utječe u potok Pariguz.

Straža, mjesto pod njivama i livadama između atara sela Pinosave, Rakovice i Resnika. Kažu da su u tursko vrijeme čuvale tu srpske straže.

Straževica, poveliko mjesto između atara sela Kneževca i Resnika do zabrana manastira Rakovice, nešto pod njivama, a ostalo pod raznom šumom. Tu su bile straže srpske u tursko vrijeme, pa se i sad poznaju burdelji stražarski.

Strmoglavnice, brdovito mjesto u ataru sela Resnika na južnoj strani pod oraćom zemljom za pet dana.

Todorova Jaruga, brdašce pod šumom u ataru sela Resnika na južnoj strani do atara sela Rušnja. Neki Todor pravio je tu ćumur.

Topčider, rijeka kojoj je glava potok što ide iz sela Ripnja, sreza gročanskoga, pa kad nastupi amo na atare sela: Rušnja, Pinosave, Resnika, Kneževca, Rakovice i Banjice, prima više vode iz ovijeh sela i pružajući se naniže mjestu Topčideru, uzima ovo ime i tako se zove sve dalje do utoka u Savu više Biograda. U ovoj rijeci ima od riba: klenića, crvenperčića i gljivara, a ima i raka. Oko ove rijeke ima dobrijeh livada i kažu da je ovuda najpitomija trava od koje najviše ima deteline (bijele i žute), vlasulje i ostrika (drukčije se zove čokoglas), a raste i perunika i repušina. Nego kao što je rijeka po dolini, lako pridođe od kiša i kad se snijeg topi, poplavlja mnoge livade, koje se po dvaput mogu kositi. Kažu da se sadašnji Topčider zvao Mangare, pa kad su tobdžije Marašli-Ali-paše pasli ovuda konje, odonda se prozvalo ovako.

Trska, mjesto pod livadom za dve kose u ataru sela Resnika na južnoj strani. Ima tu trske.

Hadžijini Brestovi, mjesto između atara sela Pinosave, Rakovice i Resnika. (Vidi:Adžijini Brestovi.)

Ciganjske Njive, mjesto pod njivama između atara sela Pinosave i Resnika; ima izvor, koji je jak i dobar za piće, a utječe u rijeku Topčider. Kažu da su ovđe Cigani sjeđeli, pa se odonda tako prozvalo. Postoji legenda da su u atar Ciganjskih Njiva došle prve čerge u vreme vladavine kneza Miloša Obrenovića. Međutim, meštani nisu hteli da ih prime u selo, pa su se zadržali u ataru Ciganjskih Njiva koje se nalaze sa strane Banovskog puta prema Rušnju, a po čemu je ovaj predeo i dobio naziv posle izvesnog vremena. Seljaci se požale knezu da im Cigani kradu letinu, pa knez naredi da se premeste u centar sela, gde se i sada nalaze.“

U nekim opisima iz sedme decenije 19. veka pominju se i neka mesta koja su danas skoro zaboravljena, kao: Vučkov izvor – voda mu utiče u Pariguz, Duvanište – u Srednjim livadama, Zukvar – po jabukama zukvama, Kačarev izvor – utiče u Topčiderku, Mandina livada, Madžarsko groblje (na terenu Taborište – Kamenjak), Mlađici prema Majdanima, Cvetin izvor – na zapadnoj strani utiče u Topčidersku reku i Miljkov izvor u Miljkovici.

Novi toponimi

Na nekadašnjim utrinama i njivama danas su nastala savremena naselja, a obično nose imena po nazivima toponima predela gde se nalaze ili su, pak, dobila imena po nekim karakteristikama.

Poslednjih pedesetak godina najviše naseljavani delovi Resnika su: Sunčani Breg, Železnička stanica, Delovi, Brestovi, Jelezovac, Straževica, Mandrine (Mandrijine), Miljakovac tri, Zelenjak, Pašinac, Arapčina, Patin Majdan, Avala grad i drugi.