Ova grupa rodoslova resničkih familija prikazana je tabelarno (obrazac ROD), a sadrži rodoslove za 54 familije starosedeoaca, i jedan obrazac pod rednim brojem 32 (Milovanović) u koji su zastupljeni preci i savremenici za koje nismo uspeli da odredimo kojoj od dve resničke familije Milovanovića pripadaju.

U ROD obrascu (svaka tabela ima do 9 (10) vertikalnih podela – kolona, dok horizontalne podele vrste zavise od veličine brojnosti familije).

Na samom početku, za svaku familiju na bazi saznanja i dostupnih izvora prikazani su sledeći podaci: prezime familije, krsna slava, osnovni podaci o poreklu i rodonačelniku familije pronađeni u turskim tefterima, matičnim knjigama rođeniha/krštenih, venčanih i umrlih za 19. vek, popisa, kazivanja starijih kao i imena lica koja su težišno radila na formiranju stabla, prikupljanju i ažuriranju podataka i priređivanju rodoslova za tu familiju.

U tabeli rodoslova familije, kolone su označene rednim brojevima od 1 do 9/10. Posmatrano sleva nadesno, najstariji poznati predak naveden je u koloni vertikali (1), u narednoj koloni (2) navedena su njegova (njihova) deca, u sledećoj (3) deca njegove (njihove) dece odnosno unučići, i tako redom sve naredne generacije (kolena) do današnjih dana. Ovaj obrazac možemo čitati i zdesna ulevo, od najmlađeg potomka pa sve njegove pretke unazad. Ovako posmatrajući tabelu (ROD-obrazac), u poslednjoj popunjenoj desnoj koloni (vertikali) nalazimo decu (sin/ćerka) lica čiji su roditelji (otac/majka) upisani u prethodnoj (sa leve strane) koloni, a u kolonama ispred njih (sa leve strane) upisani su redom njihovi: deda/baba, pradeda/prababa, čukundeda/čukunbaba; navrdeda/navrbaba; kurđel/kurđela; askurđel/askurđela; kurđup/kurđupa. …..

U vrsti (horizontali, prvo levo polje) svake od kolona, po pravilu počev od najstarijeg, upisuju se prva nastanjena lica iz familije bez obzira na pol, (ako su u braku ispod njih se upisuju supružnici), pa se podvlači horizontalna crta do kraja desno. Ispod njih se po istom pravilu, po starosti, redom upisuju rođena braća ili sestre odnosno polubraća ili polusestre sa svojim supružnicima, što se takođe deli horizontalnim crtama. U narednom horizontalnom polju, odnosno vertikali kolone broj 2, upisuju se njihova deca po istom principu, i tako redom svako naredno koleno. Kao što se može videti, što smo i ranije naveli (čitano sleva udesno u odnosu na posmatranu kolonu), uvek su u levoj koloni roditelji, a u prvoj desnoj do nje njihova deca, što je takođe podeljeno horizontalnim crtama. Podebljanim (boldovanim) slovima prikazani su nosioci (nastavljači) prezimena familije.

Kod nekih, brojnijih familija, ili u slučajevima gde nismo uspeli da uspostavimo srodstvo sa najstarijim poznatim pretkom, na početku rodoslova u tabeli je tekstualno prikazana geneza grananja stabla familije, a potom je rodoslov podeljen u više delova.

Za svaku ličnost u obrascima upisano je ime (negde i nadimak) i ime supružnika (uvek ispod) ukoliko ih ima, a ako je osoba imala više brakova, navodi se 2. (drugi muž), odnosno 2. (druga žena), i tako redom. Gde u rodoslovu nije poznato ime (supružnika) za muža je upisano m. (?), a ako nije poznato ime žene upisano je ž. (?). Za sva lica (ako se zna), navodi se godina rođenja, a za lica koja nisu živa godina smrti. Ako nije poznata godina rođenja ispred – (crte) je prazno a ako nije poznata godina smrti iza (crte) je prazno. Ako nije upisana – (crta) već samo godina, podrazumeva se da je to godina rođenja i da je osoba u momentu pribavljanja podataka živa. Za supružnike se navodi i prezime (za žene devojačko prezime) kao i mesto odakle su (selo, grad ili država). Ako je supružnik iz resničke familije starosedeoca, upisana je samo familija (prezime) bez navođenja mesta, a ako je supružnik iz Resnika, novodoseljen/a, piše se reč Resnik. Za muškarce koji žive u kući žene navodi se prizeй. Pored navedenih podataka (išalikom kurzivom) uneti su i drugi kraći podaci, kao na primer: (йoїinuo na Sremskom frontu), (razvedeni), (žive u Australiji), (blizanci) i slično.

Ukoliko se ne zna ili se sumnja u tačnost nekog podatka (najčešće godina rođenja ili smrti) ili je uneti podatak nepotpun, stavljen je znak pitanja (?), s namerom da ga čitaoci dopune, provere i isprave, te da tačne podatke dostave članovima Uređivačkog odbora Hronike (na kraju knjite Rodoslovi Resnika daši su konšakš šelefoni i imejl adrese) za ispravku u narednom izdanju Hronike, odnosno prilikom štampanja priloga o dopunama i ispravkama grešaka.