Kako je Resnik dobio ime?

Sela u okolini Beograda i širom Srbije po pravilu su dobijala ime po nekoj prirodnoj pojavi, događaju, prema bratstvima i porodicama, zanimanjima stanovnika, dinastijama, životinjskom svetu, osobinama vode ili prema vegetaciji, odnosno drveću koje u najvećem broju tu raste…

Nema sasvim sigurnih podataka o tome kako je Resnik dobio današnje ime. O nastanku imena našeg mesta postoje razna verovanja, legende, ali i delimično lingvistički utemeljeni pokazatelji.

Neki stariji Resničani su smatrali da je selo dobilo ime po listopadnom drvetu koje se zove leska, a koje se u proleće okiti resama. Budući da tog drveta ima u svim šumama koje su tada bile dominantne, pa i u šumama u Resniku, ova pretpostavka o nazivu sela nije mnogo osporavana, pošto je i orah drvo koje se u proleće okiti resama, a u Resniku svaka kuća ima pokoje stablo i oraha i leske. Ta priča o imenu sela po resama oduvek se činila prilično verovatnom.

U daljem traženju odgovora na ovo pitanje, tragajući po dokumentima o popisima u Srbiji, došli smo do podataka da je profesor istorije, K.J. Bečki iz Beograda, putujući kroz Srbiju, u svojoj knjizi „O istoriji Srba“, koja je izdata 1911, zapisao da resnik znači „istina“, a reč „resnici“ bi u prevodu značila „očarani“, kako u slovenskim jezicima, tako i u crkvenom rečniku pisanom na crkvenoslovenskom jeziku. To isto stoji i u „Zakoniku“ Stojana Novakovića.

Nadalje, reč „resnik“ ili istina može se povezati sa česmom i vračarama, odnosno sa lekovitom vodom koju su lukave vračare koristile i lakovernom narodu govorile „istinu“, odnosno, lečile ih vodom sa „posebnih“ izvora. Znamo da je Resnik nekada imao dve jake česme: Gornju česmu i Donju – staru česmu kod Životića kuća, obe sa veoma pitkom vodom, koje nisu nikada presušivale i sa kojih su vračare uzimale vodu i lečile meštane, ali i okolno stanovništvo. Poznato nam je da su kod same česme bile kuće prvih doseljenika, sada Petrovića, a nekada Čalića i Jelačića, koji su se zbog navale vračara i raznih nadrilekara, kao i njihovih mušterija i gostiju iz okolnih sela, iselili u mirniji kraj gde i danas žive, u ulici Slavka Miljkovića.

Voda sa Stare česme je dugo korišćena za kućno lečenje bolesnika, naročito dece, jer je samo ta voda služila da se u nju baca ugljevlje koje je, po verovanju, trebalo da odagna strah i uroke koji napadaju malu decu. Ovaj postupak, bacanje čini uz šaputanje neke molitve, koje su obavljale naše bake, zapamtile su i sadašnje starije generacije, jer tada sem gatara drugih lekara i nije bilo.

Rista Nikolić u svojoj knjizi, u zapisu krajem 19. veka, opisujući okolinu Beograda i Resnik, za ime sela kaže: „Priča se da je selo Resnik prozvano po česmi, koja je u toj dolini, obrasla gustim šibljem vrbe i leske, a i jedno i drugo drvo kad cveta u proleće ima rese, pa je po resama ime dobila česma, koja je starija od svih meštana, jer se priča da su je gradili Rimljani, a po nekima i Mađari (Ugari).“

O tome kako je Resnik dobio ime možemo pomenuti i legendu koja kazuje da je nekada između Avale i Straževice raslo mnoštvo lešnika, pa je ovo selo, formirano oko česme još iz vremena Rimljana, dobilo ime – Resnik.

Postoje saznanja da je Resnik dobio ime po istoimenoj biljci resnik (lat: eupatorium cannabinum, u narodu poznata kao konopljuša, konopljika, rashodnik i sl.) koju naš narod koristi zbog njenih lekovitih svojstava.

Iz tog razloga, Resnika ima puno na južnoslovenskim prostorima. Iz imenika naseljenih mesta bivše Jugoslavije saznali smo da pored beogradskog Resnika postoji još deset mesta u čijem se imenu nalazi reč Resnik: Resnik kod Babušnice, Resnik kragujevački, Resnik kod Sokobanje, Resnik kod Vučitrna na Kosovu, Resnik kod Kline na Kosovu, Resnik kod slovenačke Konjice u Sloveniji, Resnik kod Višegrada, Resnik kod Pazarića-Sarajeva u BiH, Resnik bosiljevski kod Duge Rese u Hrvatskoj, Resnik u Kaštelima kod Splita i Resnik kod Slavonske Požege u Hrvatskoj.

Bilo bi zanimljivo saznati kako su druga mesta, sa istim nazivom, ili koja u sastavu svog naziva imaju i reč Resnik, dobila ime.

Za sada je na čitaocu da sâm proceni koji je od navedenih zapisa o imenu Resnika najuverljiviji.