Period od kada su prvi stanovnici naselili ovaj prostor pa do početka 19. veka najduži je, ali istovremeno i najmanje poznat i istražen. Tokom prikupljanja građe za ispisivanje stranica ove Hronike krenuli smo od najranijih pisanih istorijskih podataka do kojih smo došli kroz različite arhivske izvore: zapise, turske teftere (spiskovi turskih poreždžija), dokumenta, knjige, legende, kao i od kazivanja starijih meštana Resnika. Takođe su korišćena i dokumenta, knjige i tekstovi mnogih autora koji su obrađivali istoriju Beograda i njegove okoline u kojoj je Resnik nastao, opstajao i razvijao se do danas. Posebno značajne zapise o vremenu nastanka Resnika nalazimo u antropogeografskim ispitivanjima okoline Beograda autora Riste T. Nikolića s kraja 19. veka, kao i u Topografskom rečniku „Opis Vračarskog sreza“ (1866) Alimpija V. Bogića, ondašnjeg pisara Vračarskog sreza. S obzirom na to da se Resnik nalazi u neposrednoj blizini Beograda, ovaj deo Hronike počiva i na izvorima koji se odnose na Beograd, njegov srez i okolinu.